Nanotehnologija je „znanost o malom“ i proučava svojstva materije na nanoskali. Proučava kako se ponaša kad ju formiramo u različite strukture. Mala promjena u strukturi materijala može rezultirati posve novim svojstvima. Nanotehnologija je uzela zamaha tek posljednjih godina iz jednostavnog razloga što znanstvenici prije nisu imali tehnologiju za tako male veličine. Iako je ideju o nanotehnologiji propagirao popularni fizičar Richard Feynman već u 50-im godinama, tek 2000-ih je SAD pokrenuo prvi nacionalni program za nanotehnologiju. Naime, nanometar je milijarditi dio metra što je zaista jako malo, manje od valne duljine vidljivog svjetla i sto tisuća puta manje od debljine ljudske vlasi. Kad razmislimo o tome zaista je zadivljujuće koliko smo napredovali u tako malo godina.
U posljednjem desetljeću nanotehnologija je doživjela boom i danas je u svakodnevnoj primjeni iako možda toga nismo svjesni. Primjenjuje se na odjeći za zaštitu od mrlja, zaštiti na naočalama, ambalažama za hranu, lijekovima u medicini, kremama za njegu, tehnikama i svakim danom broj primjena raste sve više.
U posljednjem desetljeću nanotehnologija je doživjela boom i danas je u svakodnevnoj primjeni iako možda toga nismo svjesni. Primjenjuje se na odjeći za zaštitu od mrlja, zaštiti na naočalama, ambalažama za hranu, lijekovima u medicini, kremama za njegu, tehnikama i svakim danom broj primjena raste sve više.
|
|
|
Ugljične nanocijevi i nanožice
Trenutno su znanstvenici najviše fokusirani na pronalazak različitih primjena takozvanih nanocijevi i nanožica. Nadaju se da će od nanožica moći napraviti jako male procesore i elektroničke uređaje, što bi značajno utjecalo na budući izgled i funkcionalnost potrošačke elektronike. Mobiteli bi izgledali kao oni u SF filmovima, automobili bi bili poput space shuttleova, a računala bi bila jako kompaktna i prenosiva. Nanocijevi su zapravo cjevčice napravljene od precizno složenih atoma ugljika koji u takvoj strukturi pokazuju fantastična svojstva. Ovisno o rasporedu atoma možemo značajno utjecati na to kakva će svojstva imati cjevčica. Ako rasporedimo atome na poseban način tada cjevčica ima čvrstoću stotinu puta jaču od čelika i čak je preko šest puta lakša. Zamislite primjenu ovakvih struktura i materijala u automobilima, biciklima, avionima. Sve bi postalo puno lakše i efikasnije, a s pojačanom strukturom sigurnije za putnike. Ako malo razmislimo zapravo nema polja u svakodnevnom životu u kojem ne bismo mogli primijeniti ovakvu tehnologiju. Od super lonaca i četkica za zube do aviona i brodova.
Trenutno su znanstvenici najviše fokusirani na pronalazak različitih primjena takozvanih nanocijevi i nanožica. Nadaju se da će od nanožica moći napraviti jako male procesore i elektroničke uređaje, što bi značajno utjecalo na budući izgled i funkcionalnost potrošačke elektronike. Mobiteli bi izgledali kao oni u SF filmovima, automobili bi bili poput space shuttleova, a računala bi bila jako kompaktna i prenosiva. Nanocijevi su zapravo cjevčice napravljene od precizno složenih atoma ugljika koji u takvoj strukturi pokazuju fantastična svojstva. Ovisno o rasporedu atoma možemo značajno utjecati na to kakva će svojstva imati cjevčica. Ako rasporedimo atome na poseban način tada cjevčica ima čvrstoću stotinu puta jaču od čelika i čak je preko šest puta lakša. Zamislite primjenu ovakvih struktura i materijala u automobilima, biciklima, avionima. Sve bi postalo puno lakše i efikasnije, a s pojačanom strukturom sigurnije za putnike. Ako malo razmislimo zapravo nema polja u svakodnevnom životu u kojem ne bismo mogli primijeniti ovakvu tehnologiju. Od super lonaca i četkica za zube do aviona i brodova.
Kanadski znanstvenici razvili su nanočestice koje su u laboratorijskim uvjetima uspješno uništavale stanice raka pluća. Iako tek predstoje istraživanja na životinjama, čestice bi se u ljudski organizam mogle uvesti uz pomoć inhalatora